jesetre (Acipenseridae), por. riba sjev. hemisfere, hrskavična kostura, vretenasta tijela, dugačko zašiljene gubice u obliku rila i nesimetrične repne peraje. Malena usta bez zubi na donjoj su strani gubice, ispred usta prema vrhu gubice vise 4 brka. Duž tijela se pruža 5 nizova izbočenih koštanih ploča; koža između njih gola je i glatka, rjeđe posuta koštanim zrncima. 23 vrste podijeljene su u 4 roda: Huso, Acipenser, Pseudoscaphirhynchus i Scaphirhynchus. Najveća je jesetra moruna (Huso huso), koja naraste i više od 9 m, a teška je i do 1400 kg. U Dunav, Savu i njihove pritoke dolazi iz Crnoga mora; ima je i u Jadranu, gdje naraste do 3 m, te u Kaspijskom jezeru. Kečiga (Acipenser ruthenus) živi trajno u Dunavu i pritocima. Od drugih vrsta u eur. vodama žive još: atlantska jesetra ili štrljun (A. sturio), pastruga (A. stellatus) te jadranska jesetra (A. naccarii). Jesetre pripadaju tzv. anadromnim ribama selicama: najveći dio svojega života provode u morima, ali u travnju i svibnju, u vrijeme mriješćenja, moraju ući u slatku vodu, jer je u slanoj vodi nemoguća oplodnja njihovih jajašaca.
